Koordinate: 

Specijalni rezervat prirode KOVILJSKO-PETROVARADINSKI RIT

Fotografije: 
Opis: 
Koviljsko-petrovaradinski rit premrežen je barama, adama, kanalima, rukavcima, močvarama... To je plavno područje reke Dunav, nizvodno od Novog Sada, koje obuhvata Petrovaradinski rit, Koviljski rit, Krčedinsku adu i deo Gardinovačkog rita. Očuvanost i bujnost izvornih ekosistema, bogatstvo faune, više od 170 vrsta ptica, oko 50 vrsta ribe, raznovrsne divljači, a naročito retkih i proređenih vrsta, ukazuju na očuvanu biološku raznovrsnost i izuzetan značaj toga područja. Zbog svojih prirodnih vrednosti Koviljsko-petrovaradinski rit je 1989. godine proglašen za međunarodno značajno stanište ptica (IBA), 1998. godine uspostavljen je rezervat, 2004. godine uvršten je u spisak zaštićenih područja zavisnih od vode i značajnih za basen Dunava (ICPDR), a 2010. godine nominovan je za upis na listu Ramsarske konvencije. Izletnička i ribolovna mesta, do kojih se lako stiže automobilom, jesu Tikvara, Šlajz i Arkanj. Na Arkanju je daleko poznata čarda „Na kraj sveta”. Na Krčedinskoj adi prostiru se nepregledne vlažne livade, koje se vide sa Dunava, a gde pasu stada konja, goveda i mangulica. Samo ime kaže da je rit smešten u priobalju reke, pored naselja Kovilj i Petrovaradin. U selu Kovilj nalaze se rodna kuća pesnika Laze Kostića, manastir Kovilj, koji je podignut početkom 14. veka, i crkvica svete Petke, uz koju je sraslo stablo hrasta lužnjaka na kojem je gnezdo rode, što simbolizuje jedinstvo prirodne i kulturne baštine ovog kraja. Prostranstva rita u velikom broju pohode crne rode, koje u vreme seoba kruže nad ritom, a čaplje kašikare u popodnevnim časovima doleću na Krčedinsku adu u potrazi za večernjim obrokom. Tu po plitkim depresijama obilato raste vodena četvoroslisna paprat (Marsillea quadrifolia), strogo zaštićena vrsta u Evropi.