Koordinate: 
Fotografije: 
Opis: 
Hadži-Prodanova pećina se nalazi u dolini Rašćanske reke, pa je zbog toga zovu i "Rašćanska pećina". Raniji naziv pećine bio je Šljepaja. Smeštena je na nadmorskoj visini od oko 600 m. Udaljena je 7 km od Ivanjice, na putu za Guču. Dobila je ime po Karađorđevom vojvodi Hadži-Prodanu, koji je u pećinu sklanjao zbegove od Turaka. Ispitana dužina pećine je oko 400 m i sastoji se od dva sprata. Donji sprat, pored glavnog, ima i dva sporedna kanala. Ulazni deo pećine širine je oko 3 m i završava se suženjem iza koga se nalaze prostrana dvorana, dužine 50 m i široka oko 15 m. Desna strana dvorane je pokrivena bigrenim salivom i nizom plitkih bazena. U centralnom delu dvorane nalaze se debeli stalaktiti i stalagmiti, a na stranama moćni salivi koji imaju izgled okamenjenih vodopada. Dvorana se završava sa dva manja prodora-procepa. Gornji sprat počinje iz dvorane glavnog kanala i ispunjen je raznobojnim i raznovrsnim nakitom. U Hadži-Prodanovoj pećini je pronađeno 25 vrsta pećinskih životinja (insekata) koje u svetu nisu dovoljno proučene. Prilikom arheoloških iskopavanja u površinskom sloju i recentnom ukopu na samom ulazu u pećinu pronađeni su fragmenti keramike iz starijeg gvozdenog doba. U geološkom sloju 2 nađeni su okresani kameni artefakti koji pripadaju vremenu između 20. i 10. milenijuma pre nove ere (mlađi horizont), a u geološkom sloju 5 otkriveni su nalazi iz srednjeg paleolita (stariji horizont), kao i velika količina kostiju pleistocenskih životinja, čija starost prelazi 13-15.000 godina. U pećini je pronađen zub dugačak 12 cm, kao i delovi lobanje pećinskog medveda. Te životinje su bile dugačke do 3 m i teške oko 1 tone. U pećini su pronađeni i tragovi boravka čoveka koji je živeo u ovom periodu. Svi ovi nalazi su veoma značajni, jer pripadaju periodima koji u našoj zemlji nisu dovoljno istraženi, a tipični su za periode kojima pripadaju (musterijen, gravetijen/epigravetijen). Nalazi od kristala kvarca nisu karakterisitčni, kako za srednji, tako i za gornji paleolit, pa bi Hadži-Prodanova pećina mogla da predstavlja jedno od najstarijih nalazišta u svetu u kome se javljaju artefakti od ovog materijala. Hadži-Prodanova pećina ulazi u malobrojna višeslojna paleolitska nalazišta na centralnom Balkanu i pruža veliki potencijal za buduća istraživanja. U toku je uređenje pećine za posetioce, kao i obnova porušene crkve kod ulaza u pećinu, tako da će Hadži-Prodanova pećina imati funkciju turističkog, speleološkog i arheološkog lokaliteta.