Koordinate: 
Opis: 
Irig ,gradić kroz koji prolazi magistralni put Novi Sad–Irig–Ruma, koji je spojen sa međunarodnim putem prvog reda E 70.Zato u Irigu uvek ima dosta putnika namernika. Od Beograda je udaljen oko 55 kilometara. Priča se da je nekada ovo mesto bilo jedno od najvećih gradova Srema, ali da ga je 1795. pogodila epidemija kuge koja je ubila svakog drugog stanovnika, a grad pretvorila u omanju varošicu. U centru mesta postoje tri pravoslavne crkve iz 18. veka, što svedoči o tadašnjem prosperitetu ovog grada. Najstarija i najživopisnija crkva Svetog Nikole podignuta je 1722. godine u stilu koji podržava arhitekturu obližnjeg manastira Hopova. Rezbarije ikonostasa, izrađene oko 1760. godine spadaju u najzanimljivije svog doba. Sedam kilometara severno od Iriga, na samom grebenu planine Fruška gora, nalazi se Iriški venac (451 m) jedno od najomiljenijih izletišta u ovom kraju. U ovoj opštini je Nacionalni park "Fruška gora", koji svojim prirodnim i društvenim vrednostima predstavlja najprivlačnije turističko područje u Vojvodini. Inače, Irig spada u "zonu svetinja". Ovde se nalazi 17 pravoslavnih manastira, nastalih u vremenskom rasponu od 15. do 18. veka, te Frušku goru s pravom nazivaju Severnom Svetom gorom. Manastir Krušedol zadužbina je i mauzolej sremskih Brankovića. U ovom zdanju nalazi se najbogatija riznica među fruškogorskim manastirima. I manastir Grgeteg vezan je za despote porodice Branković, Hopovski hram je, opet, najmonumentalnija građevina među poznosrednjovekovnim srpskim crkvama. Irig ima i specifične lokalitete kao što je termalna banja Vrdnik. Ovo mesto je nekada bilo poznati rudnik. Nekoliko ulica sa tipski izrađenim kućama za rudare najslikovitiji su ostatak tog ne tako dalekog vremena. Tokom kopanja rude otkriveni su izvori mineralne vode što je omogućilo Vrdniku da nakon zatvaranja rudnika postane banjsko odmaralište i lečilište. Sremski region sa fruškogorskim vinogorjem spada među najznačajnije u Srbiji. Vrhunska fruškogorska vina mogu se, inače, probati u nekom od preko 60 podruma privatnih proizvođača vina, pre svega u manastirima i selima Čerević, Neštin, Banoštor, Erdevik...