Koordinate: 
Opis: 
Despotovac je mali rudarski grad, 130 kilometara južno od Beograda. Manastir Manasija, Despotovačka Banja, Rudarski muzej u Senjskom rudniku i izvor Resave, sa atraktivnim slapovima, čine ovaj grad izuzetno privlačnim. Manastir Manasija je jedno od ključnih sakralnih i kulturnih središta moravske Srbije. Crkva Svete Trojice u manastiru Resava, poznatijem kao Manasija, građena je kao mauzolej jednog od najznačajnijih srpskih vladara, despota Stefana Lazarevića, sina kneza Lazara. Svoju spoljašnost Manasija je dobila tek u 18. veku. Čitav manastirski kompleks često je stradao u brojnim ratovima. Od stare priprate očuvan je pod retke lepote, izrađen u tehnici mozaika od belog, zelenoplavog i crvenog mermera, sličan raskošnim podovima Milutinove crkve u Hilandaru. Na zidovima je oslikan i sam Stefan, kako u blistavoj odori prima koplje i mač od krilatih anđela. Stefan je u Manasiji imao i najčuveniju prepisivačku školu, Resavsku školu. Freske manastira Manasija spadaju među najlepša ostvarenja srpskog srednjeg veka. Planina Beljanica, najviši vrh 1339 metara, razdvaja Resavu od Homolja. Kraški sastav je uzrokovao nastajanje mnogih vrtača, jama, uvala i pećina. Centralna visoravan je gola, ali su zato padine pokrivene bukovim i hrastovim šumama koje su povremeno i prašumskog tipa. U senkama velikih stabala ima dosta pečuraka, naročito vrganja. Brojne su pastirske kolibe, ali nema stalnih naselja. Iz dubine planine Beljanice, na desetak kilometara istočno od Manasije ulazi se u svetski poznatu Resavsku pećinu. Ovaj otvor otkriven je tek 1962. Razlog za to je izuzetno gusto rastinje koju ovu prirodnu lepoticu okružuje. Pećina ima tri nivoa i dužinu od ukupno 2830 metara. Za posete su otvorena gornja dva nivoa, sa turističkom stazom od 800 metara, dok kroz najniži nivo protiče podzemna reka. U pećini vlada uvek ista temperatura – nepromenljivih 14 stepeni celzijusa.